Srbija

Belocrkvanska jezera – informacije i zanimljivosti

Eksploatacijom šljunka zarad izgradnje puteva i objekata tokom prve polovine 20. veka u okolini grada Bela Crkva, nastala su kristalno čista  veštačka Belocrkvanska jezera Ova jezera se prostiru na površini od 150 ha, a snabdevaju se vodom iz arteških bunara i podzemnih izvora.

Eksploatacija šljunka, zahvaljujući kojoj su i nastala Belocrkvanska jezera, je započeta 1904. godine, a završena je tokom 50 – ih godina 20. veka.

Voda u Belocrkvanskim jezerima služi za navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina i snabdevanje stanovništva vodom, a sama jezera predstavljaju svojevrsnu turističku atrakciju.

Belocrkvanska jezera su sačinjena od 7 velikih i više malih jezera. Prvo jezero koje je nastalo na ovoj površini je Glavno ili Gradsko jezero, koje se i nalazi najbliže gradu, a na njegovim obalama su dodatno izgrađene vikendice, kamp – naselja, nekoliko restorana i skakaonice. Drugo veće jezero koje čini sklop Belocrkvanskih jezera je Vračevgajsko jezero, na čijoj obali se nalazi uređeno kamp – nasilje sa kapacitetom za 200 turista.

Ostala veća jezera koja pripadaju grupi Belocrkvanskih jezera su Malo jezero, Šaransko jezero, jezero Šljunkara i Malo jezero, ali njihov turistički kapacitet još uvek nije iskorišćen na adekvatan način, zbog čega se njihove obale jednostavno održavaju čistim, ali ne postoje izgrađena naselja, niti su vode još uvek prilagođene za kupanje.

Kada govorimo o celoj grupi Belocrkvanskih jezera, njihova obala je šljunkovita i peščana, a boja vode nestvarno prozirna. Veoma su atraktivna svim turistima koji su željni odmora i rekreativnih porodičnih ili prijateljskih izleta.

Kao što je već napomenjeno, Belocrkvanska jezera privlače turiste svih profila, jer, zahvaljujući svojim termičkim, morfometrijskim i geogafskim karakteristikama, pogoduju razvoju različitih turističkih atrakcija, od kupanja i uživanja u tihoj, netaknutoj prirodi, dok ih samo vetar i lišče sa grana opčinjava muzikom, preko lokalnih školica vodenih rekreativnih sportova za sve uzraste, ova jezera su popularna i među mlađim generacijama, željnim zabave.

Jezera

Bovanska jezera privlače turiste iz svih krajeva Srbije i različitih interesovanja. Svako od njih ima neku svoju posebnu čar i karakteristike, koje ga razlikuju od ostalih jezera koja pripadaju grupi Belocrkvanskih jezera.

Interesantno je da, iako, zbog naziva, svi smatraju da su Belocrkvanska jezera grupisana, ova jezera se nalaze na izvesnoj udaljenosti jedno od drugog, zbog čega je potrebno vreme da se sva ona posebno obiđu i da se uživa u atrakcijama koje pružaju.

Glavno ili Gradsko jezero

Glavno ili Gradsko jezero je jedno od većih jezera koja pripadaju grupi Belocrkvanskih jezera, a za njega je karakteristično to što je nastalo prvo i to što se nalazi najbliže gradu, tačnije udaljeno je svega 800 metara od grada Bela Crkva, a prostire se duž leve strane puta za Kovin. Prosečna dubina Glavnog jezera iznosi 3 metara, dok u periodu totalnog vodostaja dolazi i do 6,5 metara.

Najveći deo obale Glavnog jezera je prirodan, dok je jedan manji deo betoniran. U tom delu, osim mesta za odmor, nalaze se i brojne vikendice, hoteli i moteli sa 2 do 4 zvezdica, pa i privatni smeštaji za potrebe svih turista, bungalovi sa 66 ležajeva, kao i restoran ,,Jezero”. Što se auto – kamp naselja pored Glavnog jezera tiče, ono ima kapacitet od 250 jedinica.

Za sve turiste raspoložene za kupanje se na 80 metara dugačkoj obali Glavnog jezera nalazi i skakaonica, nakon čega im je na raspolaganju i nekoliko tuš kabina, a za najmlađe posetioce postoji i manja dečija plaža sa igralištem.

Na ovom jezeru se svake godine u letnjem periodu organizuju i škole plivanja, ronjenja i jedrenja, kao i jedriličarski klub, a za sve ovo se mogu prijaviti konkurenti i učenici svih generacija. Sve posetioce tokom celog dana čuva profesionalna spasilačka služba.

Inače, na Glavnom jezeru je 1957. godine uhvaćen gigantski som, koji je imao težinu od 68 kg i dužinu od 2,5 metara, zbog čega se od 1988. godine na ovom jezeru organizuje manifestacija ,,Lov na soma kapitalca”. Osim ove manifestacije, svake godine se na Glavnom jezeru organizuju i vaterpolo utakmice i Vidovdanski maraton u preplivavanju.

U blizini Glavnog jezera se nalazi i park sa dečijim igralištem, košarkaški i nekoliko teniskih terena.

Oko Glavnog ili Gradskog jezera je uređena i pešačka i trim staza, duž kojih je uređeno i svetljenje, te je pogodno i za noćne šetnje, a neretko ćete na Glavnom jezeru susresti i noćne kupače. U večernjim satima se na splavu i u kafićima na obali Glavnog jezera organizuje noćni provod, tokom kojih goste zabavljaju poznati pevači i DJ – evi.

Vračevgajsko jezero

Vračevgajsko jezero se nalazi 200 metara dalje od Glavnog jezera, a njegova prosečna dubina iznosi 2 metara.

Najdublji deo Vračevganskog jezera je južni deo, u kom je izmerena dubina od 3,5 m.

Vračevgajsko jezero je raj za turiste kampere. Plaža Vračevgajskog jezera je posuta šljunkom, na kom se nalaze ležaljke za posetioce, kao i tuševi, a za najmlađe je tu i igralište sa toboganom.

Osim toga, na plaži Vračevgajskog jezera se nalazi i kamp naselje sa preko 50 jedinica, prodavnice, bungalovi i restoran sa domaćom kuhinjom, bungalovi, a mogu se iznajmiti i čamci i pedaline.

Jezero Šljunkara

Kako mu i samo ime kaže, jezero Šljunkara je celo protkano šljunkom, a i samo je po sebi nastalo eksploatacijom šljunka tokom 1. polovine 20. veka, u cilju dalje izgradnje puteva i građevinskih objekata. Jezero Šljunkara je veoma popularno zbog svog prirodnog i neobičnog izgleda.

Naime, ono je okruženo stablima vrbe, a na samoj sredini se nalazi i malo ostrvo. U blizini jezera Šljunkara se nalaze i manje uvale, u kojima svi turisti mogu uživati u netaknutoj prirodi i tišini, a tu je i jedan kafić, u kom se služi i brza hrana.

Šaransko jezero

Šaransko jezero je jezero koje pripada grupi Belocrkvenskih jezera, koje se odlikuje u potpunosti netaknutom prirodom. Okruženo je netaknutom prirodom i odlikuje se tišinom, zbog čega ga takvi turisti i posećuju, a, pored njih, na obalama Šaranskog jezera uživaju i brojni ribolovci.

Inače, Šaransko jezero je ispunjeno različitim vrstama riba, među kojima dominiraju šarani, somovi, štuke, a za pecanje na ovom, kao i na ostalim jezerima iz grupe Belocrkvanskih jezera, je neophodna dozvola za pecanje.

Sport

Iako se u najveće radi na razvoju Belocrkvanskih jezera kao izletišta, ipak je njihova primarna odlika razvijenost sporta.

Na ovoj površini već 6 decenija unazad trenira vaterpolo klub ,,Jezero” iz Bele Crkve, koji se već dugi niz godina takmiči u Drugoj vaterpolo ligi Srbije.

Za ove potrebe su Belocrkvanska jezera na jednom delu ograđena i ovaj deo se naziva ,,Bazen”, te se o njemu održavaju treninzi svih sekcija: pionira, kadeta, juniora i seniora, koji su najaktivniji u letnjoj sezoni, odnosno u periodu od juna do septembra.

U ovom periodu se inače organizuju i škole jedrenja, plivanja i ronjenja za sve generacije, a svake godine je tokom leta organizovan i memorijalni turnir ,,Čika Živa Stojanović”, u kom se takmiče timovi iz čitave Srbije.

Ribolov

Pored vaterpolo takmičenja, Belocrkvanska jezera su poznata i po ribolovu, naročito od 1957. godine, kada je u ovom jezeru upecan som, koji je težio rekordnih 2,5 metara, a bio dug 2,5 metara. U sećanje na ovaj događaj se, od 1988. godine, pa sve do danas, organizuje i popularna manifestacija pod nazivom ,,Lov na soma kapitalca”.

Osim takmičenja, Belocrkvanska jezera su pogodna i za svakodnevni rekreativni ribolov, ali je u tom slučaju za pecanje potrebna dozvola. U Belocrkvanskim jezerima se mogu upecati različite vrste riba: som, šaran, smuđ, amur i štuka.

Karneval cveća

Karneval cveća je manifestacija koja se svake godine održava početkom leta i traje 7 dana. Ovaj karneval ima 150 godina dugu tradiciju, a za ovu priliku se ceo kraj posebno uređuje.

Na ovom karnevalu posetioci ne samo da mogu uživati, već i aktivno učestvovati ukoliko žele, a odlikuje se najpre kulturnim dešavanjima, kao što su izložbe i prezentacije različitih usluga i prodaja, mada je uvek najaktraktivnija sama povorna karnevala, kao i nastupi kulturno umetničkih društava sa teritorije cele Srbije.

Smeštaj

Oko Belocrkvanskih jezera možete naći smeštaj na različite načine. Tu se nalaze brojni hoteli, moteli, pa i privatne vile, u kojima se ljubazno osoblje trudi da zaista zadobije Vaše poverenje i učini Vaš boravak prijatnim. Ipak, za avanturiste, tu su i auto – kamp naselja u blizini svakog jezera, koja, u zavisnosti od kamp naselja, nude smeštaj za između 50 i 250 porodica.

Među najpopularnijim i najbolje ocenjenim smeštajima u blizini Belocrkvanskih jezera se izdvajaju:

Vila Ruža, koja se nalazi u blizini same plaže i nudi 3 apartmana, od kojih se jedan nalazi u prizemlju, a dva na prvom spratu. Svaki od apartmana ima obezbeđeno zasebno kupatilo, kao i opremljenu kuhinju sa trpezarijom.

Vila Ajša se nalazi na obali Glavnog jezera i ima dva manja apartmana u prizemlju, u sklopu kojih postoji dvosed, ležajevi za spavanje i potpuno opremljena kuhinja, kao i zasebno kupatilo i kuhinja. Na prvom spratu se nalaze i dodatne dve spavaće sobe.

Bela Crkva

Bela Crkva se nalazi u Banatu, a, zahvaljujući bogatoj hidrografiji, ovaj grad nazivaju i Vojvođanskom Venecijom. Osim kao Vojvođanska Venecija, Bela Crkva je poznata i pod imenima Weisskirchen (u Nemačkoj), Fehertemplom (Mađarskoj), Biserica Alba (Rumuniji) i Bilo Čerkva (Češkoj), a ova imena su joj čak i stajala u administrativnim natpisima u Srbiji, a poznata je i kao jedan od gradova u Srbiji sa veoma bogatim nemačkim nasleđem.

Inače, prva železnička pruga izgrađena na prostoru današnje Srbije je izgrađena baš na teritoriji opštine Bele Crkve, zvanično je započela sa radom 1856. godine, a vodila je od Oravice, preko Rakaždije, Jama, zatim kroz Jasenovo, Belu Crkvu, do Bazijaša.

Ono što je naročito interesantno jeste da je Bela Crkva veoma dugo bila politički odvojena od ostatka Vojvodine, te, na primer, dok su Vršac, Zrenjanin i ostala mesta bila pod administracijom Srpske Vojvodine, da bi kasnije bili pripojeni i Mađarskom kraljevstvu, koje je u to vreme bilo u sastavu Austrougarske, Bela Crkva je bila pod Vojnom krajinom, te je bilo nominalno sa svojim zakonima, mada je i nad njom vlast imao austrijski kralj.

Ipak, kada je došlo do ukidanja Vojne Krajine, 1872. godine, došlo je i do pripajanja Bele Crkve Mađarskom kraljevstvu. Pod Mađarskim kraljevstvom, odnosno pod Austrougarskom, Bela Crkva je bila sve do 1918. godine, kada je zvanično i administrativno postala sastavni deo Srbije.

Danas je teritorija Bele Crkve poznata po brojnim arheološkim nalazištima i tradicionalnim kulturnim sadržajima, ali je ipak najpoznatija po Belocrkvanskim jezerima, zbog kojih na ovu teritoriju i dolazi najveći broj posetilaca, ali i dalje vredi posetiti i samu Belu Crkvu i sve lepote koje ona ima da ponudi.