Srbija

Dunavski park – informacije i zanimljivosti

Okruženi višespratnicama i soliterima, zaglušujućom saobraćajnom bukom i prepunim ulicama ljudi, ponekad je sve ono što u tim trenucima želimo da pronađemo samo jedan kutak mira.

Na sreću, mnogi od najprometnijih svetskih urbanih prostora takođe sadrže i svoje zelene površine.

Dok neki od njih jednostavno pružaju tihe i zelene oaze u samom središtu urbanih džungli, drugi nude muzeje, galerije i izložbene prostore na otvorenom, koncerte, događaje vrhunskog nivoa i još mnogo toga.

Od najveće cvetne bašte na svetu u Holandiji do raznobojnih arhitektonskih ikona u Španiji, postoji najmanje dvadesetak fenomenalnih gradskih parkova koji svakako zaslužuju pažnju ljubitelja prostornog planiranja.

Park Guelj koji se nalazi i na UNESCO-voj listi, jedna je od dragulja Barselone. Dizajnirao ga je čuveni arhitekta Gaudi, a park je ispunjen kreativnim modernističkim radovima inspirisanim njegovom strašću za prirodnim oblicima.

Ovaj park je jedna od najvećih gradskih turističkih atrakcija koja primi oko četiri miliona posetilaca svake godine. Na samom ulazu u park se nalaze dve kućice koje kao da su izašle iz neke bajke, a odatle put vodi do centralnog platoa i poznate fontane guštera.

Za najlepše vidikovce i perspektive na čitav grad Barselonu, treba se popeti do terasastih površina koje se nalaze na samom vrhu parka. Mozaične klupe su opervažene raznobojnim keramičkim pločicama te pored toga što služe za odmor po vrelim letnjim danima, pružaju i odlične pozadine za slikanje, odnosno fotografisanje.

Ibirapuera, smeštena u srcu Sao Paola, centar je kulturnog života ovog grada. Park su projektovali pejzažni arhitekta Roberto Burle Marks i modernista Oskar Nimejer. Prvi put je otvoren za javnost 1954. godine kako bi proslavio 400. godišnjicu grada, a sada je napoznatija gradska atrakcija.

Obuhvata ukupno dva kvadratna kilometra i pruža divan pejzaž fontana, jezera i spomenika. Sadrži niz muzeja, japanski paviljon i renomirani Bienal – mesto održavanja Nedelje mode u Sao Paulu. Tokom vikenda posetioci mogu da uživaju u žvoj muzici u parkovima ovog kompleksa.

Nacionalni vrt, smešten odmah do grčkog parlamenta, pruža idealan beg od vreline i saobraćaja Atine.

Nastao je po nalogu kraljice Amalije, prve kraljice Grčke i sadrži oko 519 različitih biljnih vrsta. Iako su mnoge biljne vrste poreklom grčke, agronomi odgovorni za prve sadnice u ovom vrtu, uvozili su razne vrste biljaka i cveća iz celog sveta.

U ovom parku treba uživati u uskom lavirintu staza, malim jezercima i divnim pergolama.

Među stablima se nalazi igralište, kafić i jezerce za patke i kornjače. Sa istočne strane možete naći stražarnice u kojima se nalaze tradicionalno odeveni grčki vojnici poznati kao Evzoni.

Smešten u gradu Lise, u Holandiji, Kojkenhof je poznat kao najveća bašta cveća. Više od sedam miliona lala, narcisa i zumbula ispunjavaju vrt od 32 hektara, šarenim i mirisnim prikazima svake godine. Kako cvetaju u proleće, bašte su otvorene samo od kraja marta do kraja maja. U vrtu se održavaju i posebne izložbe cveća.

Prvi javni park u Bangkoku, Lumpini, ime je dobio po Budinom mestu rođenja u Nepalu. Sa svojim senovitim stazama, zelenim travnjacima i velikim jezerom, park je savršen za beg od gradske buke.

Deca mogu da se igraju na igralištu, a romantični parovi se mogu voziti u pedalinama po jezeru.

Ogromni gušteri takođe šetaju parkom, pa vam to daje priliku da se upoznate sa lokalnom divljinom.

Ako ste ranoranilac, najbolje vreme za posetu ovom parku je pre 7 ujutru. U ovo doba vazduh je svež, a usput možete videti mnogo ljudi koji upražnjavaju veštinu tai-či.

Naravno, ovde neizostavno moramo pomenuti i poznati Central park u Njujorku. On je, verovatno, jedan od najpoznatijih gradskih parkova na celom svetu. Nalazi se pored Empajer stejt bildinga i Kipa slobode kao simbola Njujorka.

Ne samo da je ovaj park prvi javni park u Americi, već je i najposećeniji – sa preko 25 miliona posetilaca svake godine.

Smešten usred užurbanog Menhetna, prostor od 834 hektara ispunjen je predivnim fontanama, spomenicima i mostovima, pored zelenih travnjaka i uređenih jezeraca. Obožavan je kako među stanovnicima, tako i među turistima.

U parku ima rekreativnih sadržaja te tamo možete klizati, voziti bicikl, penjati se ili veslati. Možete vrlo lako provesti čitav dan u ovom parku, istražujući ga, dok u isto vreme gledate nebodere Njujorka.

Jedan od osam kraljevskih parkova Londona jeste poznati Hajd park. U ovom parku se održavaju vrhunski performansi i događaji, a u isto vreme to je i mirno mesto gde se možete skloniti od užurbanog života prestonice.

Smešten uz Serpentine, park pokriva površinu od 140 hektara i sadrži oko 4000 stabala drveća, livade, travnjake i ukrasne cvetne bašte. Poznati spomenici su Memorijalna fontana Dijana, čuvena Ahilova statua i Serpentinski most.

Park zaista nudi ponešto za svakoga. Možete ići na kupanje, vožnju čamcem i jahanje ili jednostavno uživati na svežem vazduhu sa mnogim drugim šetačima, trkačima i biciklistima. Dva restorana na jezeru takođe nude sve, od šoljice kafe do kompletnih obroka.

Park takođe ima dugu istoriju kao mesto javnih protesta. Ako nedeljom ujutru posetite Speaker’s Corner (Ćošak govornika), moći ćete da saslušate ljude iz svih sfera života koji žele da podele svoje poglede i stavove sa ostatkom sveta.

S druge strane, od novembra do januara možete uživati u velikom božićnom marketu Zimska čudesna zemlja.

Ako priđemo malo bliže i pogledamo naše okruženje onda svakako možemo spomenuti poznati Dunavski park koji se nalazi u Beču. Ovaj park se prostire na površini od 80 hektara i jedan je od poznatijih bečkih javnih parkova.

Kada je originalno urbanistički isplaniran 1960. godine, svrha mu je bila da podmladi i osveži površinu koja je prethodno bila korišćena kao deponija i poznato mesto gde su nacisti vršili egzekucije tokom 30-ih i 40-ih godina prošlog veka.

Centralno mesto u parku danas zauzima visoki toranj od 250 m, poznat po imenu Donautürm. Ovaj toranj je najviši objekat u celom Beču i nudi spektakularan pogled na panoramu svim posetiocima.

U početku, park je korišćen za izložbe na otvorenom, kao i za cvetne parade, ali danas park ima višestruku namenu i sadrži mali zoološki vrt sa mladuncima, deo za skejtbording, pa čak i veliko šahovsko polje.

Nalazi se na ostrvu na reci Dunav, između centra Beča i distrikta Donaustadt i Florisdorf. Do njega se lako dolazi bilo kojim gradskim prevozom iz bilo kog kraja Beča.

Dunavski park u Novom Sadu

Kako predstaviti ovaj jedinstven park u Srbiji nakon svih ovih parkova o kojima je bilo reči? Po čemu se on razlikuje i po čemu je poseban kada vidimo da se još jedan park na relativno maloj razdaljini čak i zove istim imenom?

Ono što Dunavski park u Novom Sadu od svih navedenih parkova izdvaja jeste, pre svega, njegova starina, njegova patina koju sobom nosi i kojom diše, ali i činjenica da se u odnosu na ostatak podneblja kome pripada, on uzdiže kao istovremeni pripadnik evropske kulturne baštine i tradicionalne, nacionalne graditeljske, urbanističke i umetničke posebnosti.

U staro vreme, još tridesetih godina pretprošlog veka, jedan deo ovog prostora služio je kao promenada, odnosno šetalište. Nekadašnji stanovnici Novoga Sada, polazili bi od centra grada i išli Dunavskom ulicom do obala reke.

Uz samu Dunavsku ulicu tekao je jedan rukavac Dunava, te su ljudi čamcima prelazili na drugu stranu i dolazili do današnje ulice Ignjata Pavlasa. Dakle, na jednom delu današnjeg Dunavskog parka, bio je rukavac Dunava.

Sredinom 19. veka, gradske vlasti su odlučile da se na ovom prostoru dozvoli rad zanatlija koji prodaju slatkiše, kao i da se postavi zabavni park. Negde u to vreme, lokalni čelnici su naredili sađenje prvih mladica drveća u parku.

Već u ovo vreme, park je služio kao mesto na kome su se, s vremena na vreme, puštale projekcije filmova.

U prve tri decenije prošlog veka, površina Dunavskog parka je posuta odgovarajućom zemljom i urađeno je poravnjanje sa stazama za šetnju. Negde otprilike od ovog vremena, park nosi današnji naziv.

U današnje vreme, Dunavski park zahvata površinu od 40.000 m2. To je jedan od najlepših parkova u čitavoj našoj zemlji, a poseban je jer se nalazi u samom centru grada i uprkos tome u sebi čuva više od 250 različitih biljnih vrsta, pa je vazduh čist i svež.

Posebnu lepotu u parku predstavljaju spomenici značajnim ličnostima. Tu su spomenici podignuti Branku Radičeviću, rano preminulom romantičarskom pesniku i velikom Miroslavu Miki Antiću.

Još od 1912. godine u park je doneta skulptura Nimfe koju je izvajao Đorđe Jovanović, novosadski vajar i član SANU.

Važni spomenici su i figura Prepodobnog Sergija Radonješkog koja je poklon iz Moskve kao znak rusko-srpskog prijateljstva.

Posebno lep deo Dunavskog parka čini jezerce Eržebet. Ovo jezerce je nekada bila bara, tačnije delić rukavca Dunava koja nije mogla da se isuši kao ostatak zemljišta. Arhitekte i urbanisti su odlučili da ovo mesto ozidaju, očiste i da tu ostane jezero.

Tu je zasađena i jedna vrba u spomen na austorugarsku caricu koja je ubijena u atentatu na Ženevskom jezeru 1910. godine.

Park je pod zaštitom države i smatra se spomenikom prirode druge kategorije.