Srbija

Pavlovačko jezero – info i zanimljivosti

Gde se nalazi i karakteristike?

Idući od Rume prema mestu Vrdnik, nakon skretanja levo pored fabrike za obradu voća, put vas vodi do raskrsnice.

Nastavljajući dalje, kada skrenete desno, dolazite do velikog jezera poznatog pod nazivom Kudoš. Od centra Rume je udaljeno oko 12 km.

Jezero Kudoš spada u grupu veštačkih jezera koja se nalaze na fruškogorskom regionu. Samo jezero je poznatije pod nazivom Pavlovačko jezero.

Površina jezera iznosi negde oko 75 ha, a dubina Pvalovačkog jezera je oko 6 metara. Jezero je veoma bogato biljnim i životinjskim svetom , tako da obiluje raznim ribljim vrstama.

Zbog toga je Pavlovačko jezero privlačno za ljubitelje ribolova, koji ga često i posećuju, kako za vreme letnjih tako i za vreme zimskih meseci.

Pored ribljih, jezero obiluje i drugim životinjskim vrstama, i treba pomenuti da mnoge vrste ptica nastanjuju ovo područje.

Pavlovačko jezero je atraktivno ne samo za ribolovce, već i za ljubitelje kampovanja i boravka u čistoj i prelepoj prirodi.

Do obale jezera je lako doći, a boje koje se prelivaju u vodi su naročito interesantne.

Kako je nastalo Pavlovačko jezero?

Pavlovačko jezero, odnosno jezero Kudoš, nastalo je 1983. godine tako što je istoimeni potok Kudoš pregrađen izgradnjom brane, čija dužina iznosi 400 metara. Od te godine, jezero je postepeno zauzelo površinu od negde oko 65 ha.

Poljoprivredno preduzeće „Agroruma“ donelo je odluku da jezero Kudoš obogati ribljim fondom, tačnije šaranom.

Do jezera vodi put koji je asfaltiran, ali na žalost, oko jezera ne postoje staze koje su uređene i prilagođene za turističke šetnje, već jedino postoje puteljci nastali prirodnim putem.

Nedaleko od brane, na levoj obali jezera, nalazi se nekoliko ugostiteljskih objekata, međutim njihovi turistički kapaciteti nisu na zavidnom nivou. Nekoliko vikendica se nalazi na desnoj obali jezera.

Na području koje se nalazi oko Pavlovačkog jezera, zemljište je veoma plodno i pogodno za uzgajanje poljoprivrednih kultura, dok su doline oko jezera umereno strme.

Na oko deset kilometara od jezera se nalazi banja Vrdnik.

Pecanje na jezeru

Jezero Kudoš obiluje ribljim vrstama, a među njima su najdominantnije smuđ, tolstolobik, bela riba, šaran, deverika. Međutim, zbog toga što je od skorijeg vremena jezero Kudoš privatno vlasništvo, slobodno pecanje na ovom jezeru je zabranjeno.

Tu je i čuvar koji vodi računa o eventualnom nedozvoljenom ribolovu.

Šaranska druženja se organizuju svakog meseca tokom godine. Potrebno je platiti dozvolu koja iznosi 5000 dinara, a svaka ekipa koja učestvuje i plati dozvolu mora da ima tri člana o svaki član ima mogućnost da koristi tri štapa.

Jezero je bogato šaranom, a ima i trkača koji su ubačeni i koji mogu težiti i jedan i po kilogram.

Pored šarana, riblja vrsta koja dominira u ovom jezeru, a po priči ribolovaca, je deverika. Ranije je babuška bila dominantnija , međutim posle poplava koje su u više navrata zadesile ovaj kraj, babuška je napustila jezero odvodnim vodenim kanalima.

Nekada su se u jezeru nalazili i kapitalni primerci amura, a danas, u blizini brane se može pecati smuđ.

Na osnovu podataka iz 2016. godine, raspisan je konkurs za dodelu ribolovne vode ovog jezera, i izvesna firma iz Rume je dobila jezero Kudoš na upravu u trajanju od deset godina. Od tada je moguće rekreativno se baviti ribolovom i to pod naročitim uslovima i uz odgovarajuću novčanu naknadu.

Dozvoljeno je pecati na delu jezera koje nije označeno kao plodište, uz dozvolu koja važi jednu godinu i koja važi i izdata je na području Srbije.

Tako da, osobe koje poseduju validnu dozvolu za ribolov rekreativnog tipa nisu dužne da plate bilo kakvu dodatnu dozvolu za pecanje na jezeru Kudoš.

Inspektor za zaštitu životne sredine iz oblasti ribarstva izdao je obaveštenje da, kada je u pitanju ribolov na ovom jezeru, ono ne poseduje neki poseban status i da su za pecanje na ovom jezeru aktivni propisi koji se primenjuju i na svim ostalim ribolovnim vodama u našoj zemlji.

Bilo kako bilo, ribolov na jezeru Kudoš je dozvoljen tokom svakog drugog vikenda u mesecu.

Mondensko izletište na Pavlovačkom jezeru

Privučene lepotom prirode ovog kraja, neke od poznatih ličnoszi u našoj zemlji su sagradile vikendice upravo na jezeru Kudoš.

Jedna od najzanimljivijih vesti koja se brzo pročula, jeste da je upravo naš najpoznatiji teniser, Novak Đoković, počeo da gradi kuću na obali ovog jezera, tačnije u ataru sela Pavlovci.

U ovom selu, koje je prilično siromašno, nalazi se oko 160 domaćinstava i u njima živi nešto više od 400 stanovnika. Selo Pavlovci je od Beograda udaljeno otprilike 70 kilometara, što ga čini idealnom destinacijom za beg od gradske buke i vreve.

Pored činjenice da se nalazi na idealnoj udaljenosti od našeg glavnog grada, Pavlovci poseduju i ovo prelepo jezero, koje je u stvari jedan od glavnih razloga da sve više pojedinaca dolazi upravo ovde kako bi napravili svoj mali kutak za odmor.

Osim našeg proslavljenog tenisera, placeve na ovom jezeru su kupili i mnogi poznati pevači i pevačice a takođe i neki ljudi iz sveta biznisa.

Nakon ovakvih dešavanja, ljudi koji poseduju zemljište u ovom selu, to jest njegovi stanovnici, preko noći su podigli cene zemljišta, bez realnog povoda.

Neki od podataka koji se provlače govore da je cena jutra zemlje na obali uz samo jezero skočila i do 20000 evra, a zvaničan podatak je da u Pavlovcu cena jutra zemlje ide do 5-6000 evra i ne prelazi ovu cifru.

Za meštane sela Pavlovci, činjenica da im je Novak Đoković postao komšija, je vrlo značajna, iz prostog razloga što se nadaju da bi upravo to mogli da iskoriste nekada u budućnosti, kako bi svoje aktivnosti usmerili u pravcu razvoja turizma u ovom selu i okoline.

Okolina Pavlovačkog jezera i zanimljive destinacije

Na svega 10 kilometara udaljenosti od Pavlovačkog jezera smeštena je jedna od najlepših banja na teritoriji Vojvodine, banja Vrdnik.

Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Termal“ se nalazi u ovoj banji. Naselje Vrdnik u kome se banja nalazi smešteno je na obodu Fruške Gore i to na nadmorskoj visini koja ide od 181 do 260 metara.

Ulice u Vrdniku su poprilično strme a venci Fruške Gore ga štite od hladnog vazduha, zbog čega je i klima koju banja poseduje skoro uvek toplija nego u oblasti koja se nalazi van ovog područja.

Banja Vrdnik je poznata po izvorima kisele i izvorima termalne, odnosno termomineralne vode, koji su ovde pronađeni. Termalna voda banje Vrdnik spada u kategoriju homeotermi, natrijum – magnezijum – hidrokarbonatno – sulfidnog tipa.

Temperatura vode ovog izvora je oko 32 stepena. Pogodna je za različite tipove rehabilitacija, koje se primenjuju kod postoperativnih stanja, kao i za lečenje reumatoidnih oboljenja.

Turistima koji posete banju Vrdnik na raspolaganju su otvoreni i zatvoreni bazeni, mesta namenjena za relaksaciju i rekreaciju, a može se uživati i u prelepoj prirodi koja obiluje mnogim različitim vrstama biljnog sveta.

Sa južne strane Fruške gore, na par kilometara udaljenosti od centra Rume i samo 5 kilometara od Pavlovačkog, nalazi se Borkovačko jezero.

Ovo jezero zahvata površinu od oko 40 hektara, a najveća dubina mu je oko 5 metara. Ovo jezero je, kao i Pavlovačko jezero, nastalo na taj način što je izgrađena brana i tako je potok Borkovac pregrađen.

Jezero je prvobitno bilo namenjeno za navodnjavanje ovog kraja, a danas predstavlja važnu turističku destinaciju za ljubitelje ribolova i prirode.

Obiluje brojnim ribljim vrstama, te se u maju svake godine ovde organizuje ribolovačko takmičenje. Za posetioce ovde postoji uređena plaža opremljena tuševima i ostalim neophodnim sadržajem, tako da je u vreme vrelih letnjih dana ovo mesto postalo idealna destinacija za opuštanje i rashlađivanje.

Pored jezera se nalazi „Akva – kamp“, ekološkog tipa, a čine ga četiri manje kuće koje su podignute na baržama.

Kućice su opremljene sa nekoliko kreveta, imaju dve velike terase koje ukrašava razno cveće, a tu je svakako i čamac pomoću koga gosti mogu da se prevezu do obale jezera.

Ovakva vrsta smeštaja je naročito privlačna ljubiteljima sportskog ribolova, kao i osobama koje žele potpun i jedinstven ugođaj za vreme svog odmora. Uz Borkovačko jezero nalazi se i izletište.