Srbija

Reka Nišava – informacije i zanimljivosti

Kako nastaje i kuda protiče? Reka Nišava je desna i najveća pritoka Južne Morave i pripada crnomorskom slivu. Dugačka je 218km i svojim tokom prolazi kroz Bugarsku i Srbiju. Pokriva teritoriju od 3950km2, od čega 2713 km2 u Srbiji i 1237 km2 u Bugarskoj.

Nastaje spajanjem Vrbnice i Ginske reke ispod vrha Kom koji se nalazi na Staroj planini, u blizini sela Todena u Bugarskoj. Ginska reka je u stvari naziv za Nišavu u Bugarskoj, jer svojim tokom protiče kroz selo Ginci, po kojoj je i dobila takvo ime. Ovo izvorište je vrlo blizu granice sa Srbijom, tako da reka Nišava svojim tokom kroz Bugarsku prolazi samo oko 67km, bez pritoka vrednih pomena.

Tok ove reke najpre kreće na jug, pa skreće na zapad, teče kroz Godečku kotlinu, zatim  prolazi kroz selo Razboište, a potom se njen tok nastavlja u deo gde formira klisuru. Pošto napusti ovu kotlinu, svoj tok nastavlja do sela Kalotina.

Ovo selo predstavlja granični punkt između Bugarske i Srbije (Kalotina-Gradina). Reka dalje nastavlja da teče na zapad kroz Srbiju. U svom toku kroz Srbiju, koji iznosi negde oko 151km, reka Nišava protiče kroz Dimitrovgrad, Pirot, Belu Palanku, Nišku Banju, Niš.

Svoj tok završava 10km zapadno od Niša, ulivajući se u Južnu Moravu kod sela Trupala. U glavne pritoke Nišave spadaju Temištica (gornji tok Visočice), dugačka 84km i Jerma, 72km.

Takođe treba pomenuti i ostale, manje pritoke među kojima su Gaberska, Osmakovska, Crvena, Rasnička, Koritnička, Kutinska i Malačanska reka.

Sićevačka klisura

Između Bele Palanke i Niške Banje, reka Nišava obrazuje svoju najznačajniju i najpoznatiju geološku formaciju, Sićevačku klisuru. U blizini se nalazi selo Sićevo, po kome je ovo prirodno zdanje i dobilo ime. Dužina klisure iznosi 17km, a dubina od 35m do 400m, a u jednom delu formira i Gradiški kanjon koji se nalazi 20km istočno od Niša.

U samoj klisuri, reka ima veliku snagu što je iskorišćeno za navodnjavanje, ribolov i proizvodnju električne energije i to na dva mesta. Kod Sićeva se nalazi istoimena hidroelektrana, puštena u rad 1931. godine, a kod sela Ostrovica napravljena je hidroelektrana „Sveta Petka“.

Ova hidroelektrana je počela sa radom daleke 1908. godine i osvetljava Niš već duže od jednog veka. U narodu je poznata i pod imenom „Vila sa Nišave“. Sićevačka klisura predstavlja jedinstveni prirodni rezervat i omogućava raznovrsne sadržaje u prirodi kao i avanturističke aktivnosti. Poslednjih godina se u Sićevačkoj klisuri, na ovoj reci održavaju državna prvenstva u raftingu i Euro-Cup takmičenja u organizaciji Rafting Saveza Srbije i IRF-a.

U selu Ostrovici na delu ispod brane, nalazi se staza za slalom i sprint, a staza za spust počinje na ulazu u Sićevačku klisuru, a završava se oko 100m pre ove brane.

U Niškoj kotlini ova reka ima osobine ravničarske reke. To podrazumeva meandre od kojih je većina ispravljena posle Drugog svetskog rata, zatim rečna ostrva, napuštene delove vodotoka i sprudove. Dubina ove reke varira u toku godine, maksimum iznosi u proleće posle otapanja snega,a minimum u letnjim mesecima. Širina korita se kreće od 35 do 100m.

Putevi i nalazišta

Via militaris, poznati rimski put i stari turski karavanski put koji se naziva Carigradski drum, koji je predstavljao jednu od najznačajnijih saobraćajnica Balkana u srednjem veku, prolazili su kroz Sićevačku klisuru . Dolina Nišave čini deo prirodnog puta koji potiče jos iz antičkog perioda.

Ovaj put povezuje Evropu i Aziju i prati doline Velike Morave, Nišave i Marice, te nastavlja dalje ka Istanbulu. Uz ovaj put nalaze se drumske i železničke saobraćajnice Beograd-Sofija-Istanbul. Na Nišavi nema vodenog saobraćaja jer sama reka nije plovna.

Pored navedenih antičkih puteva, ovaj deo Srbije je postao poznat i po paleolitskom naselju nedavno otkrivenom u Sićevačkoj klisuri. Smatra se da je ovo naselje jedno od najbogatijih na Balkanu i kao takvo predstavlja vrlo zanimljivu lokaciju za brojne antropologe i arheologe koji ga posećuju.

U blizini Sićeva, na ovom lokalitetu (pećina Balanica), pronađeni su logor neandertalskog čoveka, kao i njegovog pretka hominida, a takođe i nešto za šta se smatra da je predstavljalo kultno mesto tog perioda.

Pored ovoga, pronađeni su i ostaci celokupne donje vilice neandertalca sa tri zuba. Stručnjaci veruju da ovi ostaci pripadaju pre-neandertalcu i smatra se da su stari izmedju 130 000 i 250 000 godina.

Ekologija i riblji svet

U reku Nišavu se kod Ženeve, naselja udaljenog oko 1,5km od Niške Banje, uliva topla voda, odnosno banjski potok koji teče iz ovog banjskog lečilišta. Otuda i čuveni stihovi narodne pesme „Niška Banja, topla voda..“.

Potok se uliva u reku, prethodno formirajući omanju baru. Relativno visoka temperatura vode pogoduje ribama koje su zbog toga na ovom mestu aktivne tokom cele godine.

Ova reka je relativno čista, a pre svega zahvaljujući tome što su glavni zagađivači, nekadašnji privredni giganti koji se nalaze na njenim obalama, gotovo bankrotirali.

Upravo zbog toga, u Nišavi obitavaju mnoge vrste riba. Pored krkuše, dominantni su i klen, grgeč, som, štuka, skobalj, šljivar, beovica. Problem je jedino što je hladna voda iz Zavojskog jezera, koja se ispumpava u Nišavu, proterala neke vrste riba (babuška, karaš, šaran).