Srbija

Resavska pećina – info i zanimljivosti

Gde se nalazi?

U istočnoj Srbiji, nedaleko od Despotovca, tačnije na oko 20 kilometara od ovog grada nalazi se jedna od najlepših i najvećih pećina u Srbiji, Resavska pećina (Divljakovačka pećina).

Smeštena je u brdu pod imenom Babina glava (ispod venca ovog uzvišenja), koje je krečnjačkog porekla i to na ivici kraškog polja koje se zove Divljakovac.

Najbliže naselje je selo Jelovac, koje pripada opštini Despotovac. Resavska pećina se smatra zaštićenim spomenikom prirode i od velikog je nacionalnog značaja, te je samim tim svrstana u prvu kategoriju zaštićenih područja.

Resavska pećina predstavlja značajnu turističku atrakciju naše zemlje, a jednu od najznačajnijih ako se posmatra pećinski turizam.

Pripada delu koji se naziva Gornja Resava (deo oko istoimene reke) i kao što je već rečeno u blizini sela Jelovac, na samo 5 kilometara, čijem ataru i pripada. Kao i samo selo i pećina se nalazi na teritoriji opštine Despotovac.

Beograd se nalazi na 152 kilometra od Resavske pećine.

Nadmorska visina na kojoj se Resavka pećina nalazi je 483 metra. Površina od 10,87 hektara, koja je predviđena za zaštitu, obuhvata teritoriju koja se nalazi u neposrednoj okolini same pećine.

Ovaj zaštićeni prostor se pruža padinom Babine glave, nekih 120 metara iznad samog ulaza u pećinu, pa sve do Divljakovačke uvale, tačnije samog njenog dna. Cela ova površina zauzima oko 14 katastarskih parcela.

Opis

Resavska pećina je sačinjena od nekoliko spratova, sa brojnim kanalima, od kojih je samo jedan deo ispitan i čija ukupna dužina iznosi oko 400 metara.

Najdublji deo pećine, koji se naziva Bobanova dvorana, se nalazi na nekih 30ak metara ispod samog ulaza, a ukupna dužina cele pećine je oko 2.800 metara.

Postanak Resavske pećine se vezuje za erozivni rad vodenog toka koji je nekada postojao na ovom području, tj u višim delovima Divljakovačke uvale, i današnji ulaz u pećinu je u stvari mesto gde je ovaj vodotok ponirao.

U okviru same pećinske unutrašnjosti se ne nalazi ni jedan stalni vodeni tok, pa čak ni neki povremeni, te je aktivnost prokapnih voda direktno zavisna od padavina kojima je površinski deo ovog terena izložen.

Ukrasi koji su kristalno kalcitnog porekla, nalaze se duž cele pećine, tačnije, ima ih u svim njenim delovima sem u Ulaznoj dvorani. Resavsku pećinu odlikuje to što sadrži skoro svaki od mnogobrojnih pećinskih ukrasa, počev od stalagmita i stalaktita (čiji su stubovi ponegde veoma masivni), pa sve do malih kadica u kojima se nalaze perle i koje zauzimaju samo pećinsko dno.

Kolonade koje predstavljaju grupaciju određenih stalagmita, zbog svog izgleda su dobile i posebna imena, te se tako ovde nalaze „Košnica“, „Porodica Tarana“, „Deda i baba“ i mnoge druge.

Uređivanje ove pećine, kao značajnog turističkog mesta, prouzrokovalo je to da kolonije slepih miševa (čije je prebivalište bila ova pećina) napuste svoje stanište. Mnoga istraživanja, kako arheološka tako i speleološka, sprovođena su na prostoru Resavske pećine.

Jedno od njih je pokazalo da su pećinu nastanjivali ljudi u doba praistorije, a kao dokaz tome su klinovi, razna oruđa i vrhovi kopalja od kamena koji su pronađeni u unutrašnjosti pećine.

Turističke posete Resavske pećine su krenule još od 1972. godine, kada je zvanično i otvorena za posetioce.

U tom periodu je poseta na godišnjem nivou bila izuzetno velika i iznosila je oko 150.000 ljudi. Međutim, vremenom je broj posetilaca opadao, te su evidentirani podaci od oko 46.000 ljudi 1990. godine, 33.000 ljudi 1991. godine, dok je 1992. godine ovu pećinu posetilo svega 25.000 ljudi.

Uređena turistička staza je dužine od 402 metra i sadrži stepenište i betonsku podlogu. U pećini je sprovedena i rasveta i na njenom ulazu se nalazi i kapija.

Neka od istraživanja koja se i dalje sprovode u Resavskoj pećini obuhvataju: kontinuirano praćenje činilaca kao što su temperatura i vlažnost, dalja speleološka istraživanja pećinskih kanala u nižim delovima, razna biološka istraživanja (prisustvo slepih miševa tokom zime), a takođe i istraživanja na području kraške uvale Divljakovac koja obuhvataju ispitivanje flore ove teritorije, kao i njene hidrološke odlike.

Karakteristike

U Resavskoj pećini je temperatura manje više konstantna i iznosi oko 7 stepeni, a vlažnost vazduha se u unutrašnjosti kreće od 80 – 100%. Nakit, kojim je pećina ukrašena, prema nekim procenama je star oko 45 miliona godina.

Sama pećina obiluje mnogobrojnim i veoma raznolikim kanalima, galerijama, dvoranama, stubovima, okamenjenim vodopadima, draperjama, stalagmitima i stalaktitima.

Upravo zbog ove raznovrsnosti nakita, kao i zbog njihove šarenolikosti, Resavsku pećinu nazivaju još i „Resavska lepotica“.

Već od samog ulaza, koji je smešten na 485 metara nadmorske visine, pećina je ukrašena sa nakitom. Sam nakit vodi poreklo od rastvaranja kalcijum karbonata, a raznovrsnost njegovih boja je u direktnoj vezi sa mineralima koji stupaju u kontakt sa vodom, tj koja kroz njih prolazi.

U ovoj pećini se javljaju tri boje nakita i to žuta, crvena i bela, među kojima je najzastupljenija crvena.

Ovako obojen nakit potiče od oksida gvožđa, dok se žuta boja javlja zbog primesa gline, a belu karakteriše prisutvo kristalnog kalcijuma.

Četiri nivoa na kojima se pećina prostire nisu u potpunosti uređeni za posete. Samo delovi prva dva nivoa su funkcionalno sređeni za turističke posete. Gornja galerija sadrži četiri dvorane koje se mogu obići i to su:

Dvorana sraslih stubova, drugačije nazvanih kolonadama – nalazi se na samom ulazu u pećinu, ime je dobila zbo toga što su ovde stalagmiti i stalaktiti srasli, te se ovi stubovi pružaju od tavanice do poda i zbog prisustva kalcita u njima, ovi stubovi su žućkaste boje. Kako su istraživanja pokazala, zbog zemljotresa je došlo do lomljenja ovih formacija, da bi se one ponovo spojile tokom vekova.

Dvorana košnica u kojoj se nalaze tri stalagmita sa oblikom košnice ili pletare. Tavanica ove dvorane je potpuno prekrivena stalaktitima, a mnogi su i dalje u fazi formiranja. Jedna od stvari, zbog kojih je Resavska pećina jedinstvena, jeste kanal crvenih breča koji spaja drugu i treću dvoranu. Ovaj kanal kanjonskog tipa predstavlja najsuvlji deo pećine i u njemu se ne nalazi nikakav nakit. Na sredini ovog kanala je i otvor u ponor koji se naziva Slepi tunel. Njgova dužina iznosi oko 25 metara, istražen je, međutim i pored toga nije dostupan za razgledanje. Prolaskom kroz ovaj kanjonski kanal dolazi se do treće dvorane.

Predvorja istorije – ime potiče od toga što su upravo u ovom delu pećine pronađeni vrhovi kopalja, kamena sekira, ognjište praistorijskog čoveka, a takođe i lobanja polarne lisice. Iy ovog predvorja, kraći tuneli vode do Staze okamenjenih vodopada i pećinskih orgulja. Ovakav naziv (pećinske orgulje) su dobile zbog zvuka koji se dobija dodirivanjem ovih stalaktita i koji je svaki put različit. Ovde se takođe nalaze i još dva kipa, kristalno bele boje, koji su dobili imena Baba i deda. Odavde je napravljen tunel koji vodi do naredne dvorane.

Kristalna dvorana – ova dvorana je po količini pećinskog nakita najbogatija. U njoj se nalaze i kristalne forme koje su dobile imena: Zatvor ili Kavez, Obešeno jagnje, Poljubac kroz hiljadu godina i Stopalo slona. Jedan od interesantnijih je svakako Poljubac kroz hiljadu godina koji formiraju stalagmit i stalaktit, razdvojeni svega jedan kubni centimetar, a kako bi se dodirnuli potrebno je još hiljadu godina, te odatle i potiče ovakvo ime.

Donja galerija je smeštena na nižem nivou. Njen nastanak se vezuje za eroziju krečnjačkog materijala, kao i njegovo razlaganje i ovim putem je ovde vremenom došlo do stvaranja nekoliko različitih svorana, a to su:

Koncertna ili Dvorana kipova – ova dvorana je svakako najveća i najlepša i zbog toga je okarakterisana kao glavna dvorana. Nalazi se na 405 metara nadmorske visine, a u odnosu na početnu, ulaznu dvoranu, smeštena je na dubini od 80 metara i prilično je prostrana. Centralni deo ove dvorane zauzima stub čija visina prelazi 30 metara, a prečnik mu je oko 27 metara i on predstavlja glavni noseći stub. Ime je dobila zahvaljujući akustičnosti koja je karakteriše, a pored toga, u njoj se nalaze i brojni kipovi sa svojim karakterističnim izgledom i zbog čega imaju i razna imena: Afrodita, Džamija, Krivi toranj u Pizi i Majka sa detetom. Kip Majka sa detetom predstavlja zaštitni znak Resavske pećine. Njegova visina dostiže 12 metara, a izgrađen je od crvenog stalagmita skoro u potpunosti, sem lica ove dve figure koja sačinjava beli kristal. Upravo ispod ove dvorane je smešten treći nivo pećine, koji nije otvoren za posete, a u kojem se nalazi reka ponornica.

Bobanova dvorana – između Koncertne i ove dvorane, koja se nalazi iza Koncertne, nalazi se pregradni zid, Ćele – kula, a ukrasi koji se nalaze na ovom zidu podsećaju na ljudske lobanje. Ova dvorana je dobila ime po sinu dr.Petrovića, dvetogodišnjem dečaku, koji je sa speleolozima prilikom istraživanja ovog dela, prvi stupio u ovu dvoranu. Nju ukrašavaju tri stalagmita koji su razdvojeni i nose naziv Porodica Tarana. Iza Bobanove dvorane je seštena galerija Menza, koja je mala i u kojoj se nalazi vodopad izrađen od belog kristala. Kako su ovu galerijicu speleolozi koristili da bi tu obedovali, tako je ona i zaradila svoje ime.

Koralni kanali – predstavljaju dvoranu u kojoj se nalaze formacije koje izgledom asociraju na morske korale.

Blatna dvorana ili Kepina dvorana – ova dvorana je dobila ime po Kepi Radakoviću, koji je bio speleolog i ronilac. Za razliku od ostalih, ona je siromašna nakitom i naslage gline se nalaze na zidovima ove dvorane.

Resavska pećina zajedno sa svojom neposrednom okolinom koja obuhvata površinu od 11 hektara, poseduje status spomenika prirode koji je zaštićen.

Poseta Resavskoj pećini i izleti

Resavska pećina je u dužini od 2830 metara sasvim dobro istražena i za posete je sređeno oko 800 metara.

Posetiocima je omogućeno kretanje betonskom stazom spiralnog oblika. Ova staza vodi kroz različite dvorane koje se nalaze na gornjoj i donjoj galeriji. Posete i obilazak ove pećine idu do dubine od 405 metara.

Obilasci se vrše u periodu od 1. aprila do 31. oktobra i jedan obilazak traje oko 40 minuta.

Ukoliko želite da posetite pećinu u periodu od 1. novembra do 31. marta, morate zakazati obilazak.

Prilikom posete Resavske pećine, imate mogućnost obilaska manastira Manasije, Parka maketa a takođe i vodopada Veliki Buk.

Smeštaj

Ako poželite da dođete u ovaj kraj i obiđete Resavsku pećinu i ostale prirodne atrakcije koje je okružuju, imate mogućnost smeštaja u privatnim vilama i apartmanima koji se nalaze u neposrednoj blizini.

Neki od njih su Lisinski raj, koji osim što nudi smeštaj poseduje i restoran, zatim motel Lepo Mesto, Žubor Vrela Lisine kao i apartmani Izvor Lisine.

Cene u ovim smeštajnim jedinicama variraju, a zavise od tipa smeštaja za koji se opredelite i kreću se između 3000 i 3500 dinara.