Srbija

Rgotsko jezero – informacije i zanimljivosti

Gde se nalazi Rgotsko jezero?

Rgotsko jezero se nalazi na teritoriji opštine Zaječar, tačnije sa jugostočne strane sela Rgotina, po kome je i dobilo naziv. Jedanaest kilometara je udaljeno od Zaječara, a nastalo je 1978. godine. Na ovom prostoru se nalazio najveći rudnik kvarcnog peska u našoj zemlji, „Srbokvarc“, otvoren 1905. godine.

Na površinskom kopu dubokom oko 70 metara voda je počela da navire, te su rudari bili primorani da u blizini ovog otvore novi kop. Kako je voda konstantno nadolazila, ovaj kop je za nekoliko dana bio napunjen vodom, a i u narednom periodu je ova površina pod vodom nastavila da raste i da se širi.

Pored toga što jezero ima nekoliko manjih otoka, nivo vode u njemu je danas prilično ujednačen. Zanimljivo je da iz izvora koji se nalazi na dnu kopa, koji je veoma jak i danas izvire voda, tako da čak i za vreme velikih suša nivo jezera ostaje nepromenjen.

Površina jezera iznosi oko 3 hektara, dok je najdublja tačka na 40 metara. Voda u ovom akumulacionom jezeru je veoma bistra zahvaljujući kvarcnom pesku koji se nalazi na njegovom dnu. U početku nije bilo ribe u Rgotskom jezeru da bi kasnije ono bilo poribljeno veštačkim putem od strane ribolovaca i danas se u njemu nalazi oko 12 različitih vrsta ribe. Ali i pored toga, Rgotsko jezero nije privlačno za ribolovce.

Okolina jezera je pošumljena, dok se na njegovoj obali nalazi velika plaža, koja u vreme toplih letnjih meseci privlači veliki broj kupača koji na ovom jezeru traže spas od vrućine. Rgotsko jezero se smatra jednim od najčistijih jezera ove vrste u Evropi, pored jednog banjskog jezera u Nemačkoj, a upravo zbog pomenutog kvarcnog peska.

Temperatura jezera iznosi oko 25 do 26 stepeni, što ga čini veoma toplim.

Kupališta i ribolov

Do ovog jezera se može doći putem koji je star, ali asfaltiran, a ako idete iz pravca Zaječara i Bora put vas vodi preko mesta Vražogrnci. Ukoliko idete iz Kladova ili Negotina možete brzo doći do samog sela Rgotina, a odatle vas od jezera delo oko 2 kilometra, to jest stižete za nekih 10ak minuta. I pored toga što obala i plaža nisu adekvatno sređene, ovo jezero u vreme leta privlači veliki broj kampera, tako da se u tom periodu na njegovoj obali može videti veliki broj šatora.

Najčešći kupači su stanovnici gradova koji se nalaze u okolini, tj Bora i Zaječara, a pretežno su to posetioci koji pripadaju mlađim generacijama.

S obzirom na to da je jezero izuzetno čisto, moglo bi se očekivati da je broj kupača i ribolovaca koji posećuju ovo jezero mnogo veći.

Međutim, najčešće se nešto veći broj ribolovaca ovde okuplja vikendom, iako je i taj broj prilično mali. Ugostiteljski objekat koji je u jednom periodu postojao na obali ovog jezera, danas više nije u funkciji, ali su izgrađeni tereni za odbojku na pesku i za mali fudbal.

Pomenuti rudnik kvarca koji je prestao sa radom otkupljen je od strane Nemaca 2016. godine, a na ovom kopu nastalo je još jedno jezero. Kao i u Rgotskom, voda u ovom jezeru je takođe izuzetno čista, ali je oko njega postavljena sigurnosna ograda pa je prilaz zabranjen i stoga u njemu nema kupača.

Na ovom prostoru se nalazi još par kupališta koja su interesantna za turiste. Jedno od njih je jezero Sovinac, koje je smešteno kod Salaša, nedaleko od magistralnog puta Negotin – Zaječar.

Danas ovo kupalište i izletište privlači veliki broj turista, a nastalo je kako bi poljoprivredno dobro Salaš moglo biti navodnjavano. Motel Timok smešten na samoj obali jezera poseduje restoran na čijoj terasi možete uživati posmatrajući ovo prelepo jezero. Nedaleko od motela nalazi se auto-kamp i tereni za dečiju zabavu i male sportove.

Nasuprot Rgotskom jezeru, ovo jezero privlači veći broj ribolovaca i veoma je bogato ribom. Među ribljim vrstama preovlađuju amur, som, šaran, babuška, štuka. Još jedno veštačko akumulaciono jezero je u blizini Rgotskog. U pitanju je Grliško jezero, čija je površina oko 1,1 km2, dok dubina iznosi oko 20 metara. Ovo jezero je dobilo naziv po istoimenoj reci, koja je 1989. godine pregrađena sa ciljem da se gradu Zaječaru obezbedi pijaća voda. Zbog ove navedene namene u okolini Grliškog jezera nema nikakvih objekata, a nije dozvoljena ni upotreba čamaca na jezeru.

Osim njegove osnovne namene, tj da snabdeva vodu, ovo jezero se koristi i u druge svrhe: navodnjavanje poljoprivrednih dobara i zadržavanje nanosa. Kao i ostala jezera i ovo jezero je veoma čisto, te je zbog toga veštački poribljeno, a u njemu preovlađuju šaran, babuška, klen, karaš ,deverika i skobalj.

Turističke atrakcije u blizini

Kako se ova jezera nalaze na teritoriji opštine Zaječar, može se reći da taj grad predstavlja kulturni i turistički centar regiona. Kroz Zaječar protiču Crni i Beli Timok, te je ovaj deo Srbije baš po ovim rekama nazvan Timočka krajina.

Nešto što ovaj kraj, osim prirode, čini veoma privlačnim i po čemu je nadaleko poznat je arheološko nalazište Gamzigrad. Poznato pod nazivom Felix Romuliana, koje je dobilo po majci rimskog cara Gaja Maksimilijana, Romuli.

Ova građevina je nekada bila palata ili carska rezidencija, a sagrađena je u III – IV veku. Kako bi bila zaštićena od varvara, palata je bila okružena visokim i snažnim bedemima.

Na severnoj strani se nalazio mali hram u sklopu koga je postojao žrtvenik i carska rezidencija.

Sa južne strane ovog zdanja su se nalazile javne prostorije (horeum, veliki hram), a takođe i zgrade čija je svrha bila da opslužuju rezidenciju. Danas se u ovim prostorijama nalaze očuvani mozaici, štukature i freske.

Gamzigrad, koji predstavlja nalazište od izuzetnog značaja za kulturnu istoriju Srba, od 2007. godine je na listi UNESCO-a i predstavlja deo svetske kulturne baštine.